Skip to content

Zaštita bioraznolikosti pružanjem podrške ljudima

Prijavite se za grant

Gotovo polovica zemlje u žarišnoj točki bioraznolikosti Kavkaza transformirana je ljudskim aktivnostima. Najviše su pogođeni ravničarski, predgorski i subalpski pojas. Izvorna vegetacija poplavnih ravnica ostala je na samo polovici svoje izvorne površine u Sjevernom Kavkazu, a samo dva do tri posto izvornih obalnih šuma ostalo je u južnom Kavkazu.

Ilegalna sječa, sječa ogrjevnog drva i trgovina drvetom

Ilegalna sječa, sječa ogrjevnog drva i trgovina drvetom ugrožavaju biološku raznolikost u šumama regije i dovode do degradacije staništa. U Armeniji je, na primjer, 27,000 1992 hektara šuma — osam posto šumskih rezervi zemlje — posječeno između 1995. i XNUMX. zbog energetske krize.

Ruralno stanovništvo uvelike ovisi o potrošnji ogrjevnog drva za grijanje i kuhanje. Ilegalan izvoz drva je ozbiljan problem, posebno za Gruziju i Rusiju. Veliki Kavkaz, Zapadni Mali Kavkaz, Istočni Mali Kavkaz i Hirkanski koridori najviše su pogođeni ilegalnom ili neodrživom sječom i sječom drva za ogrjev.

Pretjerana ispaša

Pretjerana ispaša uzrokuje štetu okolišu u velikom dijelu žarišta, a trećina pašnjaka u regiji podložna je eroziji. Intenzivna ispaša rezultirala je smanjenjem raznolikosti vrsta i degradacijom staništa. Sekundarne biljne zajednice danas zauzimaju 80 posto travnjaka u subalpinskom pojasu. Ispaša stoke u šumskim područjima remeti makiju i stvara konkurenciju divljim kopitarima.

Krivolov i ilegalna trgovina divljim životinjama

Krivolov i ilegalna trgovina divljim životinjama značajno su porasli kao posljedica gospodarske krize i otvaranja granica u bivšim sovjetskim zemljama. Prekomjerni lov na legalne vrste divljači i krivolov na rijetke vrste raširen je osobito u planinskim regijama. Vladine agencije određuju kvote za vrste divljači bez provođenja odgovarajućih istraživanja o broju divljači i dinamici populacije. Stoga su kvote često previsoke da bi se osiguralo održavanje sposobne populacije divljači (uglavnom papkara).

Prekomjeran izlov

Prekomjerni izlov ribe, uglavnom uzrokovan siromaštvom i međunarodnom potražnjom za crnim kavijarom, raširen je u Kaspijskom jezeru i rijekama koje se mrijeste. Potrebna su gotovo dva desetljeća da jesetra dostigne zrelost, stoga prekomjerni izlov ima dalekosežne učinke na populacije ovih riba.

Prekomjerni izlov također je ozbiljan problem u Crnom i Azovskom moru gdje lovokradice mogu premašiti zakonsku kvotu ulova i do 10 puta. Inspekcijske agencije za ribu često su nemoćne zaustaviti prekomjerni izlov – ili su korumpirane i imaju koristi od poslovanja ili nemaju kapaciteta za borbu protiv toga.

Razvoj infrastrukture

Razvoj infrastrukture—uključujući ceste, brane, kanale i cjevovode—fragmentira prirodna staništa i pridonosi gubitku staništa. Isušivanje močvara i kopanje kanala za poljoprivredu i navodnjavanje nepovratno mijenja obalne ekosustave i dovodi do gubitka staništa. Vađenje nafte u zaljevu Baku u Kaspijskom koridoru uzrokuje onečišćenje i degradaciju staništa.

Određene pokrajine u Turskoj doživjele su porast broja stanovnika posljednjih godina, što je dovelo do porasta izgradnje stambenih zgrada, industrijskih kompleksa i infrastrukture. Autocesta duž crnomorske obale nepovratno je oštetila morske ekosustave, a širenje urbanih područja uništilo je šumski pokrivač.

Onečišćenje rijeka i močvara

Onečišćenje rijeka i močvara općenito je rezultat otjecanja iz ljudskih naselja, tvornica, poljoprivrednih zemljišta i pašnjaka. Dok je uporaba pesticida i gnojiva u komercijalnoj poljoprivredi značajno opala u bivšim sovjetskim zemljama od 1990. godine, uporaba kemikalija na privatnim parcelama je porasla. Gnojivo od stoke često se baca izravno u rijeke, mijenjajući ravnotežu hranjivih tvari i uzrokujući eutrofikaciju jezera. Otpadni materijali iz proizvodnje drva također se bacaju u rijeke na mjestima sječe i obrade. Erozija s poljoprivrednih površina, pašnjaka i isječenih šuma uzrokuje povećanu mutnoću u mnogim rijekama.

Manje tvornice općenito nemaju sredstva za ugradnju učinkovitih mehanizama i opreme za gospodarenje otpadom, a otpadne vode vrlo su zagađene. Zagađenje močvarnih područja i rijeka utječe na razmnožavanje ptica i riblje populacije. Pesticidi i gnojiva ubijaju veliki broj beskralježnjaka i probijaju se u hranidbenom lancu do ptica, pa čak i ljudi.

Pročitajte više o strategiji CEPF-a u Hotspotu u našem profil ekosustava (PDF - 3.5 MB), dostupno i u ruski (PDF - 4.8 MB).