Indo-Burma - Vrsta
Obrasci biološke raznolikosti u Indo-Burmanskoj žarišnoj točki bioraznolikosti rezultat su interakcije topografije, prethodnih promjena klime, karakteristika tla i obrazaca sezonskih oborina.
sisavci
Više od jedne petine vrsta sisavaca u žarištu smatra se globalno ugroženima.
Indo-Burma je značajna zbog koncentracije globalno ugroženih primata, od kojih je 29 endemskih za to žarište, uključujući 10 vrsta gibona, 12 vrsta lisnih majmuna, tri vrste douc langura i dvije vrste lorisa.
Drugi globalno ugroženi sisavci endemski za žarište uključuju saolu (Pseudoryx nghetinhensis) i muntžak s velikim rogovima (Muntiacus vuquangensis).
Kao i kod primata, tekući taksonomski pregled šišmiša i glodavaca vjerojatno će povećati broj endemskih vrsta, možda i znatno.
Mnogi globalno ugroženi sisavci s rasprostranjenijim globalnim rasprostranjenjem također nastanjuju žarišnu točku, uključujući tigra (panthera tigris), leopard (P. pardus), azijski slon (elephas maximus), banteng (Bos javanicus), gaur (B. gaurus) i dvije vrste pangolina (Slatko spp.).
Više od 50 vrsta sisavaca je premalo poznato da bi se svrstale na Crveni popis osim kao one o kojima nedostaje podataka.
Ptice
Osam posto vrsta ptica koje se pojavljuju u žarištu klasificirane su kao globalno ugrožene; s obzirom na vrlo veliko bogatstvo ptica u žarištu, to je još uvijek 117 vrsta.
Ekosistemi nizinskih šuma, obalnih, slatkovodnih močvara, riječnih i travnjačkih područja podržavaju najveći broj ugroženih vrsta ptica; mnoge vrste poplavnih područja, posebno veće vrste otvorenih staništa poput divovskog ibisa (Thaumatibis gigantea), su ozbiljno ugroženi.
Travnjačke vrste, kao što je bengalski florikan (Houbaropsis bengalensis) i žutogrla strnadica (Emberiza aureola), ozbiljno su ugroženi gubitkom i promjenom staništa velikih razmjera.
Bijelokrila patka (Asarcornis scutulata) i maskirana perajna stopala (Heliopais personata), na granici šuma/močvara, izuzetno su iscrpljeni i, bez ciljane akcije, suočavaju se s neizbježnim globalnim izumiranjem uskoro.
Pad populacija supova na Indijskom potkontinentu rezultirao je promjenom globalnog statusa prijetnje trima vrstama koje žive u žarištu na kritično ugrožene, a populacije žarišta postale su od velikog značaja za očuvanje.
Među ugroženim šumskim pticama vrabacima, specijalisti za nizinske šume, tipični primjerci Gurneyjeve pita (Hydrornis gurneyi) su uglavnom rasprostranjene u zimzelenim šumama poluotoka Tajlanda i Mjanmara.
Planinski šumski ekosustavi podržavaju mnoge vrste s ograničenim područjem rasprostranjenosti, od kojih su neke ugrožene gubitkom staništa, na primjer bjelogrli capricorn (Napothera pasquieri).
gmazovi
Preko petnaest posto vrsta gmazova u žarištu procijenjeno je kao globalno ugroženo; međutim, vrste se i dalje otkrivaju brzim tempom, što otežava dobivanje značajnih statistika.
Na primjer, broj zabilježenih Cyrtodactylus Broj vrsta gekona u Vijetnamu i Laosu porastao je s pet u 1997. na 71 do 2021., a porast je uglavnom posljedica novih otkrića, a ne taksonomske ponovne procjene.
Planinske šume, vlažne zimzelene šume i vapnenački krš bogatiji su vrstama gmazova ograničenog područja rasprostranjenosti nego sezonskija, uglavnom niža staništa žarišne točke.
Vapnenački krš je posebno sklon zadržavanju vrsta s vrlo malim geografskim rasprostranjenjem, kao što su Cyrtodactylus gekoni.
Tu je i niz velikih vrsta koje se uglavnom sporo razmnožavaju (tj. kornjače, krokodili, varani i razne velike zmije) koje su u naglom opadanju zbog prekomjernog izlova; ove velike vrste su obično poznatije, ali napori za njihovo očuvanje još uvijek zaostaju za onima mnogih sisavaca i ptica.
Indo-burmanska žarišna točka podržava najbogatiju faunu nemarskih kornjača na svijetu; velik udio tih vrsta je ozbiljno ugrožen.
vodozemci
Vodozemce u Indo-Burmi karakterizira visoka razina bogatstva vrsta, lokalni endemizam i stopa otkrića novih vrsta; većina vrsta vodozemaca u žarišnoj točki opisana je tek u posljednjih nekoliko desetljeća.
Od više od 500 vrsta vodozemaca koje su trenutno poznate s tog žarišta, gotovo trećina je globalno ugrožena; veliki dio tih vrsta ne pojavljuje se nigdje drugdje u svijetu.
Mnoge vrste vodozemaca smatraju se vrlo ugroženima gubitkom staništa zbog svojih vrlo ograničenih područja rasprostranjenosti, poput hainanskog kvrgavog tritona (Tylototriton hainanensis), azijska žaba iz Yunnana (Nanorana unculuanus) i vitka zlatna kamena krastača (Ansonia kyaiktiyoensis).
Druga glavna prijetnja je prekomjerna berba za konzumaciju i opskrbu trgovine kućnim ljubimcima i tradicionalnim lijekovima.
Slatkovodna riba
Otprilike pet posto vrsta riba pronađenih u žarištu procjenjuje se kao globalno ugrožene, iako bi to mogao biti podcijenjeni udio vrsta kojima prijeti izumiranje, s obzirom na to da se za dodatnih 20 posto podaci procjenjuju kao nedostatni.
Divovski som iz Mekonga (Pangasianodon gigas) je možda najpoznatija globalno ugrožena riba u Indo-Burmi; ona je samo jedna iz skupine divovskih slatkovodnih riba kojima prijeti prekomjerno iskorištavanje, ilegalne i destruktivne tehnike ribolova te izgradnja brana.
Druge globalno ugrožene megaribe (≥30 kg) u žarištu uključuju divovsku slatkovodnu ražu (Urogymnus polylepis), divovski som koji jede pse (Pangasius sanitwongsei), divovski šaran (Catlocarpio siamensis), divovski losos šaran (Aaptosyax grypus), divovski barbus (Siamenski katlokarpio), debelousni barbus (Probarbus labeamajor) i Jullienovog zlatnog šarana (Probarbus jullieni) i ribe koje jedu majmune (Luciocyprinus striolatus).
Brdske i planinske ribe, uključujući mnoge vrste malog tijela s vrlo malim rasprostranjenjem endemskim za brzake u takvim potocima, ugrožene su izgradnjom brana i destruktivnim ribolovnim praksama, poput elektroribolova, trovanja i dinamitiranja.
Iako je međunarodna trgovina ukrasnim ribama za opskrbu akvarijskih tržišta relativno malog obujma u usporedbi s drugim svojtama, ona i dalje ima značajan utjecaj na određene vrste, poput azijske arowane (Scleropages formosus) i sijamski bala-morski pas (Balantiocheilos ambusticauda).
beskralježnjaci
U nedostatku sveobuhvatnih globalnih procjena prijetnji beskralježnjaka koji se pojavljuju u Indo-Burmi, teško je identificirati taksonomske prioritete za globalnu zaštitu beskralježnjaka u žarištu.
Znatan napredak postignut je s nekim skupinama (posebno s vretencima i raznim vodenim mekušcima), iako neke druge skupine koje vjerojatno sadrže vrste u brzom padu još nisu procijenjene; to uključuje velike kornjaše (porodice Scarabaeidae i Lucanidae), koji privlače visoke cijene u trgovini kućnim ljubimcima i primjercima.
Međutim, za većinu skupina beskralježnjaka, degradacija i gubitak staništa povezani s urbanizacijom, industrijalizacijom te širenjem poljoprivrede i šumarstva vjerojatno će predstavljati glavnu prijetnju.
Skupine beskralježnjaka povezane s mangrovama i vodenim staništima, poput krijesnica (Pteroptiks spp.) i slatkovodne dagnje, također su snažno pogođene onečišćenjem i pogoršanjem kvalitete vode.
Uspostava i moguće širenje stranih invazivnih beskralježnjaka također narušava ekološku ravnotežu u glavnim ribarskim i vodenim poljoprivrednim sustavima žarišta.
Bilje
U Indo-Burmi postoji 1,288 globalno ugroženih biljnih vrsta, što čini 58 posto globalno ugroženih vrsta u žarištu.
Međutim, ova brojka vjerojatno predstavlja samo dio biljnih vrsta u žarištu koje ispunjavaju kriterije Crvene liste za globalno ugrožene, jer su sveobuhvatne procjene provedene samo za određene skupine, a nove vrste se još uvijek ubrzano opisuju.
Golosjemenjača je općenito bolje procijenjena od kritosjemenjača, iako je znanje o rasprostranjenosti većine golosjemenjača još uvijek ograničeno.
Unutar kritosjemenjača, vrste drveća (posebno komercijalno vrijedne vrste drva) općenito su bolje procijenjene od drugih skupina.
Jedna porodica kritosjemenjača s velikim brojem globalno ugroženih vrsta u žarištu su orhideje (Orchidaceae); one uključuju 36 vrsta papučaste orhideje (Paphiopedilum spp.), koje imaju vrlo ograničeno poznato rasprostranjenje i meta su kolekcionara za hortikulturnu trgovinu.
U međuvremenu, ilegalno sakupljanje biljaka za trgovinu aromatičnim i ljekovitim biljem i dalje vrši neodrživi pritisak na divlje populacije biljaka, uključujući drveće roda Aquilaria, Žirinops, cinnamomum i Kamelija.
Od biljnih vrsta koje su već procijenjene kao globalno ugrožene, mnoge su visokovrijedne vrste drva kojima prijeti prekomjerna eksploatacija.
Taksoni koji su posebno ugroženi trgovinom drvom uključuju članove porodice Dipterocarpaceae, kao i vrste drugih porodica koje su posebno tražene za namještaj ili gradnju, kao što su Aglaia pleuropteris, Afzelia xylocarpa, Dalbergia cochinchinensis, D. oliveri i Xylia xylocarpa.
Pročitajte više o vrstama žarišta u četvrtom poglavlju našeg profil ekosustava (PDF - 15.3 MB).